Edukacija se sastoji od 3 modula

Kompletan edukativni ciklus čine tri osnovna velika tematska modula

emocionalne kompetencije
emocionalne
kompetencije
kritičko razmišljanje
kritičko
razmišljanje
građansko obrazovanje
aktivno
građanstvo

Svaki od 3 modula ima 3 radionice

Unutar svakog modula, pojedine teme detaljno obrađujemo kroz 3 radionice od kojih svaka traje po 3 puna sata. Na taj način svaki modul ima ukupno 9 punih sati predavanja.

Radionice se održavaju jednom tjedno prema rasporedu tj. petkom od 18 do 21h ili subotom od 16 do 19h

O modulima i radionicama

Kliknite na pojedinu radionicu kako biste saznali detalje

emocionalne kompetencije

emocionalne
kompetencije

Živjeti u vrijeme tekućega društva, kako ga naziva Bauman, vrlo je izazovno i zahtjevno. Na koje vrijednosti se možemo osloniti, što je ispravno, a što krivo – nikada nije bilo teže odgovoriti. Teško je u svijetu gdje se sve odvija jako brzo te gdje smo svi potrošni i zamjenjivi zadržati osjećaj vlastite vrijednosti i ne odustati od vlastitih ideala. U nedostatku vremena važnije je više nego ikada ostaviti dobar prvi dojam. Često se ističe da je jako važno imati visoko samopouzdanje i izražen jasan stav. Kako to postići?

Svaki čovjek ima slobodu izbora. No, često se nađemo u situaciji da ne znamo što želimo. Godine poslušnoga i suradljivoga života izbrisale su naše znanje osobnoga jezika. Prestali smo se pitati što hoćemo, a što nećemo i time zaboravili osluškivati sami sebe. Sve nas je ovo dovelo u situaciju da ne znamo reći tko smo, koje su naše osobine, talenti, vrijednosti…

Želja nam je da se kroz ovaj susret ponovno počnete upoznavati i prihvaćati autentičnog sebe te da osvijestiti osobne potencijale, vrijednosti i kvalitete.

Tijekom ovog susreta polaznici će:

  • poduzeti korake prema osviještavanju vlastitih potencijala;
  • analizirati kako vlastiti potencijali mogu postati zamka i prepreka u životu;
  • osmisliti osobni plan stvaranja balansa između ovih potencijala i zamki.

Ljudi su bića odnosa i kao takvi imamo potrebu biti u interakciji s drugima. Nije jednostavno u kontaktu s drugima ostati svoj, s jasnim granicama, i istovremeno dopustiti drugima da nam se približe. Naši odnosi s drugim ljudima mogu često rezultirati neugodnim situacijama i sukobima. Neki se ljudi nikada ne sukobljavaju s drugima, ali često su nezadovoljni, iscrpljeni i osjećaju se iskorišteno. Drugi se često svađaju i vrlo su glasni te se kao rezultat osjećaju usamljeno i nesretno. Postoji li neko srednje rješenje? Je li sukob nužan?

Cilj nam je osvijestiti kako u svakom od nas postoji potreba za suradnjom s drugima i istovremeno očuvanje vlastitog integriteta, i kako su te dvije potrebe u pravilu u sukobu.

Kroz interaktivno predavanje, diskusije i druge aktivnosti polaznici će:     

  • Osvijestiti u kojoj mjeri zastupamo osobnu odgovornost i odgovornost za odnos;
  • Vježbati kako uspostaviti odnos ravnopravnog dostojanstva.

Kako ću pronaći sreću? Koji je smisao mog života? Po mnogima, naći odgovore na ova pitanja je najvažniji pothvat u životu, a možda i sam preduvjet njegovog uspjeha. Od postanka civilizacije, filozofi, umjetnici, psiholozi i teolozi ne prestaju o njima raspravljati.

Jesu li odgovori na ova pitanja kroz stoljeća postali išta jasniji? Jesu li oni za sve nas relativno slični ili svatko ima svoj unikatni? Može li nemoralna osoba živjeti sretan život? Postoji li besmislen sretan život i smislen nesretan život? Koja je uloga obitelji, prijatelja i zajednice u dobrom životu? Trebamo li smisao života otkriti ili ga odabrati i stvoriti? Što suvremena znanstvena istraživanja kažu o tome u kojoj mjeri genetika, mjesto rođenja i materijalni status određuju razinu naše sreće?

Kroz obrađivanje ovih i povezanih tema, ova radionica pomoći će Vam:

  • savladati tehnike za jasnije i konstruktivnije traženje sreće i smisla;
  • saznati kako su na smisao života gledali mislioci poput Aristotela, Schopenhauera, Nietzschea, Camusa i Russela;
  • začuditi se na koje je sve načine suvremena psihologija diskreditirala Vaše uvriježene pretpostavke o tome što Vas čini sretnima ;
  • osvijestiti mehanizme kojima suvremena kultura konzumerizma promovira industriju sreće i naučiti izbjegavati zamke ‘self-helpa’,
kritičko razmišljanje

kritičko
razmišljanje

Kako ljudi doživljavaju svijet, kategoriziraju pojave, donose odluke ili izvode zaključke? Naša okolina je dinamična te prepuna potencijalno korisnih informacija koje u velikom broju zapljuskuju naša osjetila. Kako iz tog mora izabrati one informacije koje su u nekoj situaciji zaista korisne, a odbaciti one koje su nepotrebne ili nas čak navode na krive zaključke?

U situacijama u kojima su okolnosti jasne i sve relevantne informacije poznate, većina ljudi koristi strateške, svjesne procese promišljanja i “vaganja” alternativa. Ovakva detaljna analiza zahtjeva vrijeme, pažnju i koncentraciju, a temelji se na jeziku i manipulaciji apstraktnim pojmovima.

No paralelno s ovim svjesnim i strateškim putem, ljudi također procesiraju informacije iz okoline automatski, nesvjesno. Ovi automatski procesi nam pomažu da u neizvjesnim situacijama donesemo barem dovoljno dobru odluku koristeći se heuristikama (jednostavnim pravilima, odnosno “mentalnim prečacima”). Ovaj sustav je brz i efikasan te heuristike može rezultirati kognitivnim pristranostima koje nas često mogu navesti na krivi put.

Na ovoj radionici ćete:

  • osvijestiti postojanje automatskog naspram strateškog puta obrade informacija;
  • analizirati mjesta i situacija u kojima se automatski put manifestira – predrasude, intuicija, marketinške poruke itd.;
  • naučiti kroz demonstracije prepoznavati heuristike i mentalne prečace koje svakodnevno koristimo.

Svi s vremena na vrijeme donosimo krive procjene ili olako vjerujemo onome što čujemo od drugih. Mudriji među nama teže da im se to događa što rjeđe, pri čemu se koriste kritičkim promišljanjem, odnosno pomnim preispitivanjem i evaluacijom svojih i tuđih mišljenja i uvjerenja, stavova i tvrdnji.

No razmišljati jasno i precizno nije lako. Ponekad se susrećemo s ‘logičkim rupama’, koje često proizlaze iz nejasne ili zbunjujuće konstrukcije argumenta. U drugim situacijama, hrvamo se s cijelim nizom uvriježenih pogreška u rezoniranju (eng. fallacies). U raspravi s prijateljima i obitelji o pitanjima iz domene etike ili vrijednosnih sudova, beznadno se zapletemo u frustrirajuće logičke petlje o ‘moralnom’ i ‘nemoralnom’, ‘ispravnom’ i ‘krivom’. Često nekritički, bez ikakvog filtera, upijamo manipulativne poruke medija i marketinških kampanja ili demagoške tvrdnje političara.

Na ovom predavanju predstavit ćemo glavna oruđa za prepoznavanje i raskrinkavanje loših argumenata – bilo da proizlaze iz nenamjernog nejasnog promišljanja, bilo da se radi o (zlo)namjernom iskrivljavanju poruka. Nakon toga bit će Vam lakše:

  • uočiti logičke rupe i pogreške svojoj ili tuđoj argumentaciji;
  • jasnije promišljati i artikulirati svoje ideje i stavove;
  • razlikovati činjenice od mišljenja i vrijednosnih sudova;
  • prepoznati manipulaciju ili demagogiju.

To što na televizor uglavnom galamimo, a s novinama tek peremo prozore znači samo da živimo u doba post-istine u kojem su sredstva za čišćenje doista važniji resurs od činjenice. Mediji koji žive od provjerene, točne i relevantne informacije zato imaju problem, ali to ste već sigurno shvatili. Temeljna novinarska 5W pitanja na koje odgovara svaka vijest – mijenjaju se spektaklom, seksom, strahom i senzacijom. Jer publika to traži ili vam barem – tako govore.

No, i s takvim informacijama građani u demokraciji i dalje sudjeluju u društvu, donose odluke i konačno biraju vlast koja izravno utječe na njihove živote. Upravo na taj odnos građana i vlasti paze mediji, negdje u poplavi neograničene količine informacija u kojoj je one točne i važne – često teško prepoznati. U dnevniku, na portalu ili na Facebooku.

Na ovoj radionici u medijima ćemo tražiti točne i kvalitetne informacije od interesa javnosti, detektirati spinove, poluinformacije i medijsku manipulaciju, razviti praktične vještine za prepoznavanje lažnih informacija i prikriveno oglašavanje. Analizirat ćemo kakvo informiranje očekuje vlast, a kakvo trebaju građani. Kako nastaju vijesti, tko su vlasnici medija, što žele od publike, a što za sebe. Što možete očekivati javnih, a što od komercijalnih medija i novinara.

Nakon radionice ćete i dalje vikati na televizor, ali ćete znati:

  • kvalitetnije čitati, slušati i gledati vijesti;
  • razlikovati novinarstvo od propagande, vijest od reklame;
  • razumjeti kontekst iz kojeg informacije dolaze;
  • prepoznati lažne vijesti i loše informacije;
građansko obrazovanje

aktivno
građanstvo

„Hrvatska je demokracija, izbori su prošli i mi smo pobijedili. Neće manjina u ovoj državi određivati većini što će raditi“; „Mi smo dobili većinu i mi ćemo odlučivati u ovoj državi. To je demokracija, a kome se ne sviđa, može slobodno otići iz Hrvatske“. Parafraze su to tek dviju od mnoštva izjava koje smo mogli čuti u Hrvatskoj u zadnjih nekoliko godina, a koje su usmjerene na slabljenje demokracije u našoj zemlji, unatoč tome što se oni koji ih izgovoraju pozivaju upravo na demokraciju. Mnoštvo mjerenja koja se bave promatranjem razine, kvalitete i uspješnosti demokracije pokazuju da demokracija u Hrvatskoj stagnira ili nazaduje. Prepoznaju to i mnogi građani koji je nastoje očuvati djelovanjem kroz udruge civilnog društva, prosvjede i aktivnosti građanskog neposluha.

No problemi se ne pojavljuju samo u Hrvatskoj. Demokracija se nalazi pred izazovima u gotovo svim dijelovima svijeta. Ti su izazovi različiti, a uvelike su povezani s problemima koji pojedince unutar neke zajednice dijele po najrazličitijim kategorijama – od klase, rase i razine obrazovanja, do roda, ideološkoga uvjerenja i društvene pripadnosti. Da bismo naučili kako postići pravedno i tolerantno društvo, te kao se razviti u zadovoljnog pojedinca, moramo naučiti kako sačuvati, obraniti i unaprijediti demokraciju u zajednici u kojoj živimo.

S obzirom na to, koncentrirat ćemo se na multiperspektivnost razumijevanja pojma demokracije i suvremeno korištenje toga pojma u slučajevima njegove obrane, kao i njegova redefiniranja. Bavit ćemo se različitim školama mišljenja – od Platona i Aristotela do T. Snydera i P. Norris. Raspravljat ćemo o različitim tipovima demokracije (liberalna, predstavnička, kozmopolitska, neliberalna, referendumska) i pokazati kako mnoštvo tipova ponekad omogućuje manipuliranje samim pojmom. Na kraju ćemo pokazati ključne faktore važne za stvaranje demokratskog političkog sustava i pokušati prepoznati pokušaje njihova redefiniranja s ciljem slabljenja demokracije.

Na kraju ovog susreta moći ćete:

  • Artikulirati vlastite stavove o različitim tipovima demokracije, posebno o onima koji se koriste u svakodnevnom javnom diskursu;
  • Razumjeti i uspješno tumačiti medijski vidljive pokušaje ugrožavanja demokratskog karaktera zajednice koje ste dio, pogotovo one usmjerene na smanjenje tolerancije i solidarnosti u društvu;
  • Ponuditi alternativni narativ o demokraciji od onoga koji zastupaju populistički, demagoški ili autoritarni politički akteri i javne ličnosti;
  • S razumijevanjem čitati znanstvene, stručne i novinske tekstove koji se bave pitanje demokracije te ih staviti u ispravan okvir.

Općepoznato je da se naše želje, životne aspiracije, ali i mogućnosti i šanse da ih ostvarimo značajno razlikuju. Jasno je i da su uzroci tih razlika višestruki, ali i višeslojni. No, razlike koje su sustavno kreirane i vrlo često namjerno i sistematski održavane ponekad je moguće osporavati i poništavati na individualnoj razini, u mikrosvjetovima, ako se potrudimo i poželimo upoznati druge. Osvještavanje postojanja problema i u ovom je slučaju ključno za pokretanje i postizanje promjene najprije na osobnom, a potom i društvenom planu. Pitanje diskriminacije, razlike između tolerancije i prihvaćanja, moći i solidarnosti neke su od tema koje ćemo obraditi. Na predavanju gostuje i magistra psihologije Matea Popov.

Na ovoj radionici ćemo:

  • osvijestiti različitost koja nas okružuje;
  • prohodati nekoliko koraka u tuđim cipelama;
  • upoznati se sa štetnostima diskriminacije i prednostima uvažavanja razlika

Koliko puta ste čuli izjavu: „Ideologiji nije mjesto u ekonomiji!“ ili „Ostavimo se ideoloških rasprava i okrenimo se ekonomskoj problematici.“. Ili možda jednako čestu: „O ekonomiji i ekonomskim problemima trebali bi raspravljati stručnjaci (op.a. čitaj: ekonomisti).“.

Autor svake od te tri izjave je ili pojedinac koji zna vrlo malo ili čak ništa o ekonomiji ili je pak riječ o pojedincu koji zna puno o ekonomiji, ali nastupa iz čiste ideološke pozicije koju pokušava kamuflirati kao neupitni stručni stav. Istina je dakako potpuno suprotna, a upravo razumijevanje toga i kritički stav spram tog nastupa je ujedno i glavni cilj ove radionice. 

U demokraciji odgovorni građani putem kolektivne akcije i sudjelovanjem u izbornom procesu utječu na nastanak i izbor svih javnih politika, od obrazovne, zdravstvene pa do ekonomske. Kako su u tom procesu dijagnoza stanja u kojem se nalazi društvo i ekonomija te naša vizija poželjnog ishoda dominantno određeni vrijednostima u koje sami vjerujemo tako će se i ekonomske politike koje želimo razlikovati. Naše stavove o visini i/ili uvođenju/ukidanju poreza, visini plaća u državnom i javnom sektoru, veličini i ulozi države u ekonomiji, ulozi HNB-a, visini radničkih naprema privilegiranih mirovina, … kao i o brojnim drugim aktualnim ekonomskim temama moguće je i potrebno analizirati iz ideoloških pozicija (neo)liberalizma, socijaldemokracije i demokršćanstva.

Želimo da po završetku radionice  polaznici mogu ravnopravno sudjelovati u svim raspravama o ekonomskim temama s osjećajem da mogu doprinijeti i utjecati na donošenje odluka. One se na kraju krajeva i tiču svakog građanina, a odgovoran član svakog društva mora znati formirati i braniti svoj stav, prepoznati interes drugih strana u tom procesu i kritički ocijeniti sve iznesene prijedloge kako bi u konačnici mogao donijeti optimalnu odluku.

Na radonici ćemo naučiti:

·        Razumjeti povezanost ekonomije i ideologije;

·    Klasificirati izrečene stavove o ekonomskim temama unutar jedne od tri obitelji političkih ideologija – (neo)liberalizam, socijaldemokracija, konzervatizam-demokršćanstvo;

·    Formirati vlastiti stav o ekonomskim problemima društva i braniti ga vrijednosno utemeljenim i ekonomski opravdanim argumentima;

·  Prepoznati i osvijestiti ulogu i važnost interesnih skupina u ekonomskoj politici;

·  Kritički ocijeniti medijske tekstove i TV nastupe političara i interesnih skupina o ekonomiji, ekonomskoj politici i političkoj ekonomiji.


Vrijednosti pojedinh radionica ili modula

1 radionica

u trajanju od 3 sata

180 kn

1 modul

kojeg čine 3 radionice

440 kn
⭐ Učenici i studenti ostvaruju popust od 50%
⭐ Nezaposleni, umirovljenici i freelanceri (članovi Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca – HDNP) imaju pravo na popust od 20%
⭐ Mogućnost plaćanja na više rata, prema dogovoru
⭐ Iznimno nam je stalo da su naše radionice dostupne svima, bez obzira na imovinsko stanje. Ukoliko niste u mogućnosti plaćati, javite nam se i pokušat ćemo dogovoriti alternativni aranžman poput kraćeg volontiranja u udruzi ili slično 
Polaznici koji završe puni ciklus edukacije od 3 modula dobivaju potvrdu o završenoj edukaciji. 
Edukaciju je moguće i pokloniti, a za više informacija kliknite ovdje

Gdje se održava edukacija?

U Zagrebu, Ulica Biskupa Josipa Galjufa 5, kod Kvaternikovog trga (u veži lijevo).

Nastava se održava u prostorijama centra stranih jezika Angla.

Kome je namijenjena Humanea edukacija?

Na edukaciju su dobrodošli svi zainteresirani za stjecanje novih spoznaja, znanja i vještina relevantnih za dobar život.

Minimalna dob polaznika je 15 godina.

Od polaznika se očekuje poštivanje prava ostalih sudionika na vlastite stavove i temeljnih vrijednosti kojima se vodi Humanea.

Nastava se održava u grupama od maksimalno 15 polaznika.

novi ciklus počinje na jesen!