Škola kritičkog razmišljanja

Smatramo kako je fundamentalni problem našeg društva taj što nas se ne uči KAKO razmišljati, nego ŠTO misliti. Zbog toga nismo skloni preispitivati vlastita i tuđa stajališta, kritički sagledati teze koje nam serviraju političari, suprotstavljati se autoritetu, od svoje vlasti zahtijevati bolje i više. Ne znamo u dovoljnoj mjeri slušati, raspravljati, međusobno se razumjeti, pronalaziti zajednička rješenja. 

Jednako je loše što nas se ne uči kako se baviti ključnim društvenim problemima, niti nam se pružaju vještine kojima možemo individualno  ili kolektivno konstruktivno doprinositi njihovom rješavanju. Zato uglavnom vrlo malo znamo o tome koje su osnovne odrednice našeg političkog uređenja, kako se upravlja našim novcem, kako i zašto se informacije plasiraju u medije, zašto se naš okoliš sustavno degradira.

‘Škola kritičkog razmišljanja’ naš je skroman doprinos primanju u koštac s ovim izazovima. Program sadrži ono što bismo voljeli da su nas učili u školi – ključne alate kritičkog promišljanja primijenjene na rješavanje najvažnijih društvenih izazova. Nadamo se da kada bi ovakva edukacija postala široko dostupna, da bi naše društvo jednoga dana moglo bilo zdravije, sretnije i perspektivnije.

Osnovne informacije

Školu kritičkog razmišljanja čini 8 radionica koje će se održavati četvrtkom od 18:00 do 20:30, a s prvom radionicom krećemo u četvrtak, 4. travnja 2019. 

Radionice se održavaju u Oktogonu na zagrebačkom Cvjetnom trgu. 

Sudjelovanje je za sve polaznike besplatno. 

Uvijeti za pohađanje su: 1) punoljetnost; 2) mogućnost pohađanja radionica u navedenim terminima; 3) poštivanje osnovnih vrijednosti udruge ‘Humanea’ te uvažavanje ostalih polaznika

S obzirom da grupa sadrži maksimalno 20 polaznika, polaznici će biti odabrani temeljem motivacijske poruke u prijavi. Prijave su otvorene do 15. ožujka, a informaciju o uspjehu prijave poslat ćemo vam mailom do 20. ožujka.

Program

Predavač: Ana Šimundža

Svi s vremena na vrijeme olako vjerujemo onome što čujemo od drugih.  Rijetko se potrudimo pomno analizirati tuđa, ali i vlastita mišljenja i uvjerenja, stavove i tvrdnje. Naši razgovori prepuni su logičkih i sadržajnih propusta. Ponekad su oni rezultat naše nemogućnosti da se dovoljno jasno, precizno i konzistentno izrazimo. A često su i rezultat napora jednog od sugovornika – ili marketinških i političkih kampanja – da nas namjerno ‘odvedu na krivi put’.

Na ovoj radionici upoznat ćemo glavna oruđa za prepoznavanje i raskrinkavanje najčešćih loših argumenata – bilo da proizlaze iz nenamjernog nejasnog promišljanja, bilo da se radi o (zlo)namjernom iskrivljivanju poruka.

Nakon ove radionice bit će vam lakše:

  • Prepoznati manipulaciju i demagogiju;
  • Uočiti i razumijeti tipične instrumente propagande;
  • Jasno promišljati i artikulirati svoje ideje i stavove.

Predavač: Blaž Rebernjak 

Obično pretpostavljamo da su nam okolnosti u kojima se nalazimo jasne, da su nam sve relevantne informacije dostupne te da se pri formiranju uvjerenja i donošenju odluka vodimo svjesnim, logičnim i racionalnim promišljanjem. Zato uglavnom svoja mišljenja i uvjerenja zagovaramo čvrsto i glasno, žustro raspravljamo s prijateljima i znancima, preziremo ideološke i svjetonazorske neistomišljenike.
 
Pri tome zaboravljamo da informacije iz okoline dijelom procesiramo automatski, nesvjesno i putem mentalnih prečaca te da smo u tome puno sličniji drugim ljudima nego što nam se čini. Kada bismo razumjeli kako naš mozak obrađuje informacije, mogli bismo lakše preispitivati svoja uvjerenja, imali bismo više razumjevanja za one koji misle drugačije od nas, a naša neslaganja bi bila produktivnija.
 
Na ovoj radionici ćete:
  • Osvijestiti postojanje automatskog naspram strateškog puta obrade informacija;
  • Naučiti uočavati mentalne prečace kojima se koristimo i razumijeti kako to utječe na naše donošenje odluka;
  • Prepoznati glavne izvore kognitivnih pristranosti koje utječu na naše razmišljanje o društvenom i političkom životu

Predavač: Antonio Zavada

Dio medija je temeljna novinarska ‘5W pitanja’ na koje treba odgovariti svaka vijest zamjenio spektaklom, seksom, strahom i senzacijom. Jer publika to traži – ili vam barem tako govore. No, i s takvim informacijama građani u demokraciji i dalje sudjeluju u društvu, donose odluke i konačno biraju vlast koja izravno utječe na njihove živote.

Na ovoj radionici naučit ćemo naći točne i kvalitetne informacije od interesa javnosti, detektirati spinove, poluinformacije i medijsku manipulaciju te razviti praktične vještine za prepoznavanje lažnih informacija i prikrivenog oglašavanja. Analizirat ćemo kakvo informiranje očekuje vlast, a kakvo trebaju građani. Kako nastaju vijesti, tko su vlasnici medija, što žele od publike, a što za sebe. Što možete očekivati od javnih, a što od komercijalnih medija i novinara.

Nakon radionice ćete znati:

  • Kvalitetnije čitati, slušati i gledati vijesti;
  • Razlikovati novinarstvo od propagande, vijest od reklame;
  • Razumjeti kontekst iz kojeg informacije dolaze;
  • Prepoznati lažne vijesti i loše informacije.

Predavač: Mihael Kozina

Ljudi su bića odnosa i kao takvi imamo potrebu biti u interakciji s drugima. Svakodnevno se pokazuje
da komunikacija nije jednostavan i jednoznačan proces. Često poruke koje izgovaramo ne budu
zaprimljene na način koji smo željeli, što može rezultirati neugodnim situacijama i sukobima. Neki se
ljudi nikada ne sukobljavaju s drugima, ali su često nezadovoljni, iscrpljeni i osjećaju se iskorišteno.
Drugi se često svađaju i vrlo su glasni, no ujedno se osjećaju usamljeno i nesretno. Postoji li neko
srednje rješenje? Je li moguće u kontaktu s drugima ostati svoj, s jasnim granicama, i istovremeno
dopustiti drugima da nam se približe?

Cilj nam je osvijestiti kako u svakom od nas postoji potreba za suradnjom s drugima i istovremeno
očuvanje vlastitog integriteta, i kako su te dvije potrebe u pravilu u sukobu. Kroz interaktivno predavanje, diskusije i druge aktivnosti polaznici će:

  • Osvijestiti što ometa iskrenu i izravnu komunikaciju;
  • Vježbati kako uspostaviti odnos ravnopravnog dostojanstva;
  • Raspraviti kako razumijevanje dinamike između suradnje i čuvanja integriteta može doprinijeti rješavanju konflikata i razvoju ukupnog društva.

Predavač: Vedran Horvat

Jesu li klimatske promjene uzrokovane čovjekovom aktivnošću samo teorija ili su već toliko uznapredovale da rade o glavi cijelom čovječanstvu? Tko su gubitnici, a tko dobitnici klimatskih promjena? Prijete li Mediteranu suše, požari i poplave, i kakav je život nakon njih? Kako osobno mogu utjecati na klimatske promjene? Što je klimatska pravda a što je klimatski dug? O kakvoj katastrofi nam govore klimatske promjene ? Koja je vaša priča o klimatskim promjenama?

Dok su proteklih desetljeća klimatske promjene bile tek simbolični, politički i društveni prostor borbe ekoloških pokreta s podivljalim korporacijama i ugnjetavačima prirode, u posljednjem su desetljeću one  na globalnoj razini postale teren nadmetanja različitih svjetonazora i njihovih pratećih narativa. Od slučajnih do namjernih poricatelja klimatskih promjena i umjerenijih klimatskih skeptika do tisuća znanstvenika u IPCC-u koji su prepoznali tu najveću planetarnu, ekološku i ekonomsku krizu, klimatske promjene kod ljudi izazivaju čitav niz reakcija i interpretacija te postaju nezaobilazno mjesto našeg društvenog života.  

Slijedom sudjelovanja na ovoj radionici moći ćete:

  • razumijeti interese i pozicije različitih protagnonista klimatskih promjena;
  • upoznati se s životnim izborima u vrijeme antropocena;
  • stvoriti obrise vlastite priče o klimatskim promjenama.

Predavač: Dario Čepo

Mnoštvo mjerenja koja se bave promatranjem razine, kvalitete i uspješnosti demokracije pokazuju da ona u Hrvatskoj stagnira ili nazaduje. Demokracija se nalazi pred izazovima i u drugim dijelovima svijeta. Ti su izazovi različiti, a uvelike su povezani s problemima koji pojedince unutar neke zajednice dijele po najrazličitijim kategorijama – od klase, rase i razine obrazovanja, do roda, ideološkoga uvjerenja i društvene pripadnosti.

Kroz razgovor o pojmu demokracije, redefiniranju i manipulacijama kojima je podložan, sagledat ćemo ključne faktore važne za stvaranje, obranu i unapređenje demokratskog političkog sustava te pravednog i tolerantnog društva koje omogućuje razvoj zadovoljnog pojedinca.

Na kraju ovog susreta moći ćete:

  • Lakše artikulirati vlastite stavove o različitim tipovima demokracije, posebno o onima koji se koriste u svakodnevnom javnom diskursu;
  • Razumjeti i uspješno tumačiti medijski vidljive pokušaje ugrožavanja demokratskog karaktera zajednice koje ste dio, pogotovo one usmjerene na smanjenje tolerancije i solidarnosti u društvu;
  • Ponuditi alternativni narativ o demokraciji od onoga koji zastupaju populistički, demagoški ili autoritarni politički akteri i javne ličnosti;
  • S većim razumijevanjem čitati znanstvene, stručne i novinske tekstove koji se bave pitanjem demokracije

Predavač: Velibor Mačkić

Koliko puta ste čuli izjavu: „Ostavimo se ideoloških rasprava i okrenimo se ekonomskoj problematici“? Ili možda jednako čestu: „O ekonomiji i ekonomskim problemima trebali bi raspravljati stručnjaci“? Iza takvih izjava stoje pojedinci koji znaju vrlo malo ili čak ništa o ekonomiji ili pojedinci koji znaju puno o ekonomiji, ali nastupaju iz čiste ideološke pozicije koju pokušavaju kamuflirati kao neupitni stručni stav.

Cilj radionice je da polaznici prepoznaju razliku i osvijeste kako odluke o npr. visini poreza te o veličini i ulozi države u ekonomiji ovise o njihovom svjetonazoru: liberalni, socijaldemokratski ili kršćansko demokratski. Stoga će se i sami polaznici naći u ulozi predsjednika vlade i ministra financija te formirati ekonomsku politiku koja najbolje odgovara njihovom svjetonazoru. Drugim riječima, spoznat će kako ekonomska politika zrcali ideologiju onih koji su većina u društvu.

Želimo da po završetku radionice polaznici mogu sudjelovati u raspravama o ekonomskim temama ravnopravno i s osjećajem da mogu utjecati na donošenje odluka. Na radionici naučit ćemo kako:

  • Formirati vlastiti stav o ekonomskim problemima društva (npr. nezaposlenost, kredit u „švicarcima“ i sl.) i braniti ga sukladno našem svjetonazoru i ekonomskim argumentima;
  • Prepoznati utjecaj interesnih skupina u ekonomskoj politici;
  • Razumijeti kako različite političke ideologije utječu na ekonomsku politiku.

Predavač: Andrijana Parić

Čuli ste onu izreku ne postoje problemi nego samo izazovi… Kako god ih zvali, slažemo se u jednom – njihovom rješavanju treba pristupiti kreativno ako želimo najbolje (inovativne) rezultate. Koje su to metode kreativnog rješavanja problema – ups, izazova – koje nas čine superjunacima? Na koji način možemo sagledati problem, a da nam samo promjena kuta gledanja već nudi rješenje? Što je to Design thinking i zašto ga se upotrebljava svugdje u svijetu?

Cilj nam je demistificirati rješavanje problema kao takvih, ali i pojmove kao što su dizajn i kreativnost. Ova metoda nas uči da budemo kreativni, a cilj nam je kroz jednostavne vježbe i malo teorije pokazati kako svatko od nas može kreativno riješiti problem samo ako savlada metodu i pozorno sluša onoga koji je u problemu.

Kroz metodu primjene korisničkog iskustva (UX) polaznici će:

  • naučiti suziti konkretan izazov/problem koji trebaju riješiti;
  • upoznati se s kreativnim tehnikama rješavanja problema;
  • naučiti zašto je bitno griješiti rano i često u procesu rješavanja problema;
  • testirati svoje rješenje kroz izradu prototipa u par minuta.