Predavač: Ana Šimundža

Svi s vremena na vrijeme olako vjerujemo onome što čujemo od drugih.  Rijetko se potrudimo pomno analizirati tuđa, ali i vlastita mišljenja i uvjerenja, stavove i tvrdnje. Naši razgovori prepuni su logičkih i sadržajnih propusta. Ponekad su oni rezultat naše nemogućnosti da se dovoljno jasno, precizno i konzistentno izrazimo. A često su i rezultat napora jednog od sugovornika – ili marketinških i političkih kampanja – da nas namjerno ‘odvedu na krivi put’.

Na ovoj radionici upoznat ćemo glavna oruđa za prepoznavanje i raskrinkavanje najčešćih loših argumenata – bilo da proizlaze iz nenamjernog nejasnog promišljanja, bilo da se radi o (zlo)namjernom iskrivljivanju poruka.

Nakon ove radionice bit će vam lakše:

• Prepoznati manipulaciju i demagogiju;
• Uočiti i razumijeti tipične instrumente propagande;
• Jasno promišljati i artikulirati svoje ideje i stavove.

Predavač: Blaž Rebernjak 

• Osvijestiti postojanje automatskog naspram strateškog puta obrade informacija;
• Naučiti uočavati mentalne prečace kojima se koristimo i razumijeti kako to utječe na naše donošenje odluka;
• Prepoznati glavne izvore kognitivnih pristranosti koje utječu na naše razmišljanje o društvenom i političkom životu

Predavač: Antonio Zavada

Dio medija je temeljna novinarska ‘5W pitanja’ na koje treba odgovariti svaka vijest zamjenio spektaklom, seksom, strahom i senzacijom. Jer publika to traži – ili vam barem tako govore. No, i s takvim informacijama građani u demokraciji i dalje sudjeluju u društvu, donose odluke i konačno biraju vlast koja izravno utječe na njihove živote.

Na ovoj radionici naučit ćemo naći točne i kvalitetne informacije od interesa javnosti, detektirati spinove, poluinformacije i medijsku manipulaciju te razviti praktične vještine za prepoznavanje lažnih informacija i prikrivenog oglašavanja. Analizirat ćemo kakvo informiranje očekuje vlast, a kakvo trebaju građani. Kako nastaju vijesti, tko su vlasnici medija, što žele od publike, a što za sebe. Što možete očekivati od javnih, a što od komercijalnih medija i novinara.

Nakon radionice ćete znati:

• Kvalitetnije čitati, slušati i gledati vijesti;
• Razlikovati novinarstvo od propagande, vijest od reklame;
• Razumjeti kontekst iz kojeg informacije dolaze;
• Prepoznati lažne vijesti i loše informacije.

Predavač: Mihael Kozina

Ljudi su bića odnosa i kao takvi imamo potrebu biti u interakciji s drugima. Svakodnevno se pokazuje
da komunikacija nije jednostavan i jednoznačan proces. Često poruke koje izgovaramo ne budu
zaprimljene na način koji smo željeli, što može rezultirati neugodnim situacijama i sukobima. Neki se
ljudi nikada ne sukobljavaju s drugima, ali su često nezadovoljni, iscrpljeni i osjećaju se iskorišteno.
Drugi se često svađaju i vrlo su glasni, no ujedno se osjećaju usamljeno i nesretno. Postoji li neko
srednje rješenje? Je li moguće u kontaktu s drugima ostati svoj, s jasnim granicama, i istovremeno
dopustiti drugima da nam se približe?

Cilj nam je osvijestiti kako u svakom od nas postoji potreba za suradnjom s drugima i istovremeno
očuvanje vlastitog integriteta, i kako su te dvije potrebe u pravilu u sukobu. Kroz interaktivno predavanje, diskusije i druge aktivnosti polaznici će:

• Osvijestiti što ometa iskrenu i izravnu komunikaciju;
• Vježbati kako uspostaviti odnos ravnopravnog dostojanstva;
• Raspraviti kako razumijevanje dinamike između suradnje i čuvanja integriteta može doprinijeti rješavanju konflikata i razvoju ukupnog društva.

Predavač: Vedran Horvat

Jesu li klimatske promjene uzrokovane čovjekovom aktivnošću samo teorija ili su već toliko uznapredovale da rade o glavi cijelom čovječanstvu? Tko su gubitnici, a tko dobitnici klimatskih promjena? Prijete li Mediteranu suše, požari i poplave, i kakav je život nakon njih? Kako osobno mogu utjecati na klimatske promjene? Što je klimatska pravda a što je klimatski dug? O kakvoj katastrofi nam govore klimatske promjene ? Koja je vaša priča o klimatskim promjenama?

Dok su proteklih desetljeća klimatske promjene bile tek simbolični, politički i društveni prostor borbe ekoloških pokreta s podivljalim korporacijama i ugnjetavačima prirode, u posljednjem su desetljeću one  na globalnoj razini postale teren nadmetanja različitih svjetonazora i njihovih pratećih narativa. Od slučajnih do namjernih poricatelja klimatskih promjena i umjerenijih klimatskih skeptika do tisuća znanstvenika u IPCC-u koji su prepoznali tu najveću planetarnu, ekološku i ekonomsku krizu, klimatske promjene kod ljudi izazivaju čitav niz reakcija i interpretacija te postaju nezaobilazno mjesto našeg društvenog života.  

Slijedom sudjelovanja na ovoj radionici moći ćete:

• razumijeti interese i pozicije različitih protagnonista klimatskih promjena;
• upoznati se s životnim izborima u vrijeme antropocena;
• stvoriti obrise vlastite priče o klimatskim promjenama.

Predavač: Dario Čepo

Mnoštvo mjerenja koja se bave promatranjem razine, kvalitete i uspješnosti demokracije pokazuju da ona u Hrvatskoj stagnira ili nazaduje. Demokracija se nalazi pred izazovima i u drugim dijelovima svijeta. Ti su izazovi različiti, a uvelike su povezani s problemima koji pojedince unutar neke zajednice dijele po najrazličitijim kategorijama – od klase, rase i razine obrazovanja, do roda, ideološkoga uvjerenja i društvene pripadnosti.

Kroz razgovor o pojmu demokracije, redefiniranju i manipulacijama kojima je podložan, sagledat ćemo ključne faktore važne za stvaranje, obranu i unapređenje demokratskog političkog sustava te pravednog i tolerantnog društva koje omogućuje razvoj zadovoljnog pojedinca.

Na kraju ovog susreta moći ćete:

• Lakše artikulirati vlastite stavove o različitim tipovima demokracije, posebno o onima koji se koriste u svakodnevnom javnom diskursu;
• Razumjeti i uspješno tumačiti medijski vidljive pokušaje ugrožavanja demokratskog karaktera zajednice koje ste dio, pogotovo one usmjerene na smanjenje tolerancije i solidarnosti u društvu;
• Ponuditi alternativni narativ o demokraciji od onoga koji zastupaju populistički, demagoški ili autoritarni politički akteri i javne ličnosti;
• S većim razumijevanjem čitati znanstvene, stručne i novinske tekstove koji se bave pitanjem demokracije

Predavač: Velibor Mačkić

Koliko puta ste čuli izjavu: „Ostavimo se ideoloških rasprava i okrenimo se ekonomskoj problematici“? Ili možda jednako čestu: „O ekonomiji i ekonomskim problemima trebali bi raspravljati stručnjaci“? Iza takvih izjava stoje pojedinci koji znaju vrlo malo ili čak ništa o ekonomiji ili pojedinci koji znaju puno o ekonomiji, ali nastupaju iz čiste ideološke pozicije koju pokušavaju kamuflirati kao neupitni stručni stav.

Cilj radionice je da polaznici prepoznaju razliku i osvijeste kako odluke o npr. visini poreza te o veličini i ulozi države u ekonomiji ovise o njihovom svjetonazoru: liberalni, socijaldemokratski ili kršćansko demokratski. Stoga će se i sami polaznici naći u ulozi predsjednika vlade i ministra financija te formirati ekonomsku politiku koja najbolje odgovara njihovom svjetonazoru. Drugim riječima, spoznat će kako ekonomska politika zrcali ideologiju onih koji su većina u društvu.

Želimo da po završetku radionice polaznici mogu sudjelovati u raspravama o ekonomskim temama ravnopravno i s osjećajem da mogu utjecati na donošenje odluka. Na radionici naučit ćemo kako:

• Formirati vlastiti stav o ekonomskim problemima društva (npr. nezaposlenost, kredit u „švicarcima“ i sl.) i braniti ga sukladno našem svjetonazoru i ekonomskim argumentima;
• Prepoznati utjecaj interesnih skupina u ekonomskoj politici;
• Razumijeti kako različite političke ideologije utječu na ekonomsku politiku.

Predavač: Andrijana Parić

Čuli ste onu izreku ne postoje problemi nego samo izazovi… Kako god ih zvali, slažemo se u jednom – njihovom rješavanju treba pristupiti kreativno ako želimo najbolje (inovativne) rezultate. Koje su to metode kreativnog rješavanja problema – ups, izazova – koje nas čine superjunacima? Na koji način možemo sagledati problem, a da nam samo promjena kuta gledanja već nudi rješenje? Što je to Design thinking i zašto ga se upotrebljava svugdje u svijetu?

Cilj nam je demistificirati rješavanje problema kao takvih, ali i pojmove kao što su dizajn i kreativnost. Ova metoda nas uči da budemo kreativni, a cilj nam je kroz jednostavne vježbe i malo teorije pokazati kako svatko od nas može kreativno riješiti problem samo ako savlada metodu i pozorno sluša onoga koji je u problemu.

Kroz metodu primjene korisničkog iskustva (UX) polaznici će:

• naučiti suziti konkretan izazov/problem koji trebaju riješiti;
• upoznati se s kreativnim tehnikama rješavanja problema;
• naučiti zašto je bitno griješiti rano i često u procesu rješavanja problema;
• testirati svoje rješenje kroz izradu prototipa u par minuta.